Smanjenje nejednakosti i osiguranje da nitko ne zaostaje sastavni su dio postizanja Ciljeva održivog razvoja 

Nejednakost unutar i među zemljama stalni je razlog za zabrinutost. Unatoč nekim pozitivnim znakovima prema smanjenju nejednakosti u nekim dimenzijama, kao što je smanjenje relativne nejednakosti dohotka u nekim zemljama i preferencijalni trgovinski status koji koristi zemljama s nižim dohotkom, nejednakost i dalje postoji./a>.

COVID-19 je produbio postojeće nejednakosti, najviše pogađajući najsiromašnije i najranjivije zajednice. Stavio je u središte pozornosti ekonomske nejednakosti i krhke mreže socijalne sigurnosti zbog kojih ranjive zajednice podnose teret krize. U isto vrijeme, društvene, političke i ekonomske nejednakosti pojačale su učinke pandemije.

Na gospodarskom planu, pandemija COVID-19 značajno je povećala globalnu nezaposlenost i dramatično smanjila prihode radnika.

COVID-19 također dovodi u opasnost ograničeni napredak koji je postignut u području ravnopravnosti spolova i prava žena tijekom posljednjih desetljeća. U svim sferama, od zdravlja do gospodarstva, sigurnosti do socijalne zaštite, učinci COVID-19 pogoršavaju se za žene i djevojke samo zbog njihovog spola.

Nejednakosti se također produbljuju za ranjivo stanovništvo u zemljama sa slabijim zdravstvenim sustavima i onima koje se suočavaju s postojećim humanitarnim krizama. Izbjeglice i migranti, kao i autohtoni narodi, starije osobe, osobe s invaliditetom i djeca posebno su izloženi riziku da budu ostavljeni. A govor mržnje usmjeren na ranjive skupine raste.