2019 bila je druga najtoplija godina zabilježena i kraj najtoplijeg desetljeća (2010.-2019.) ikada zabilježenog.  

Razine ugljičnog dioksida (CO2) i drugih stakleničkih plinova u atmosferi porasle su do novih rekorda u 2019. 

Klimatske promjene utječu na svaku zemlju na svakom kontinentu. To narušava nacionalna gospodarstva i utječe na živote. Vremenski obrasci se mijenjaju, razina mora raste, a vremenski događaji postaju ekstremniji.

Iako se predviđa da će emisije stakleničkih plinova pasti za oko 6 posto u 2020. zbog zabrana putovanja i gospodarskog usporavanja uzrokovanog pandemijom COVID-19, ovo je poboljšanje samo privremeno. Klimatske promjene nisu na pauzi. Nakon što se globalno gospodarstvo počne oporavljati od pandemije, očekuje se da će se emisije vratiti na višu razinu.

Spašavanje života i sredstava za život zahtijeva hitne mjere za rješavanje i pandemije i klimatske hitne situacije.

Pariški Sporazum, ima za cilj jačanje globalnog odgovora na prijetnju klimatskim promjenama zadržavanjem globalnog porasta temperature u ovom stoljeću znatno ispod 2 stupnja Celzija u odnosu na predindustrijske razine. Sporazum također ima za cilj jačanje sposobnosti zemalja da se nose s učincima klimatskih promjena, kroz odgovarajuće financijske tokove, novi tehnološki okvir i poboljšani okvir za izgradnju kapaciteta.