Nakon desetljeća stalnog pada, broj ljudi koji pate od gladi – mjereno rasprostranjenošću pothranjenosti – ponovno je počeo polako rasti u 2015. Trenutne procjene pokazuju da je gotovo 690 milijuna ljudi gladno, ili 8,9 posto svjetske populacije – za 10 milijuna ljudi u jednoj godini i za gotovo 60 milijuna u pet godina.

Svijet nije na putu da postigne nultu glad do 2030. Ako se nedavni trendovi nastave, broj ljudi pogođenih glađu premašio bi 840 milijuna do 2030. godine.

Prema Svjetskom programu za hranu, 135 milijuna pati od akutne gladi uglavnom zbog sukoba koje je stvorio čovjek, klimatskih promjena i gospodarskog pada. Pandemija COVID-19 sada bi mogla udvostručiti taj broj, dovodeći dodatnih 130 milijuna ljudi u opasnost od akutne gladi do kraja 2020.

S obzirom da je više od četvrt milijarde ljudi potencijalno na rubu gladi, potrebno je poduzeti brze mjere kako bi se najugroženijim regijama pružila hrana i humanitarna pomoć.

Istodobno, potrebna je duboka promjena globalnog prehrambenog i poljoprivrednog sustava ako želimo nahraniti više od 690 milijuna ljudi koji su danas gladni – i   dodatnih 2 milijarde ljudi koje će svijet imati do 2050. Povećanje poljoprivredne produktivnosti i održiva proizvodnja hrane ključna su za ublažavanje opasnosti od gladi.