Ravnopravnost spolova nije samo temeljno ljudsko pravo, već i nužan temelj za miran, prosperitetan i održiv svijet. 

Posljednjih desetljeća ostvaren je napredak: sve više djevojčica ide u školu, manje djevojčica je prisiljeno na rane brakove, više žena radi u parlamentu i na vodećim pozicijama, a zakoni se reformiraju kako bi se unaprijedila ravnopravnost spolova. 

Unatoč tim dobitcima, i dalje ostaju mnogi izazovi: diskriminirajući zakoni i društvene norme i dalje su sveprisutni, žene su i dalje nedovoljno zastupljene na svim razinama političkog vodstva, a 1 od 5 žena i djevojaka u dobi od 15 do 49 godina prijavljuje da je doživjela fizičko ili seksualno nasilje od strane intimnog partnera u roku od 12 mjeseci.

Učinci pandemije COVID-19 mogli bi preokrenuti ograničeni napredak koji je postignut u pogledu ravnopravnosti spolova i prava žena. Epidemija korona virusa pogoršava postojeće nejednakost za žene i djevojke u svim sferama – od zdravstva i gospodarstva, do sigurnosti i socijalne zaštite. 

Žene imaju nerazmjernu ulogu u odgovoru na virus, uključujući zdravstvene djelatnice i njegovateljice kod kuće. Neplaćeni rad na njezi žena značajno se povećao kao rezultat zatvaranja škola i povećanih potreba starijih osoba. Žene su također teže pogođene gospodarskim učincima COVID-19 jer nerazmjerno rade na nesigurnim tržištima rada. Gotovo 60 posto žena radi u neformalnoj ekonomiji, što ih stavlja u veći rizik od pada u siromaštvo. 

Pandemija je također dovela do naglog porasta nasilja nad ženama i djevojčicama. Uz mjere izolacije na snazi, mnoge su žene zarobljene kod kuće sa svojim zlostavljačima, boreći se da pristupe uslugama koje pate od rezova i ograničenja. Podaci koji se pojavljuju pokazuju da je od izbijanja pandemije nasilje nad ženama i djevojčicama – a posebice nasilje u obitelji – intenzivirano.