11 Održivi gradovi i zajednice
TSvijet se sve više urbanizira. Od 2007. više od polovice svjetske populacije živi u gradovima, a predviđa se da će taj udio porasti na 60 posto do 2030. godine.
Gradovi i metropolitanska područja su moćnici gospodarskog rasta – doprinose oko 60 posto globalnog BDP-a. Međutim, oni također čine oko 70 posto globalnih emisija ugljika i preko 60 posto korištenja resursa.
Brza urbanizacija rezultira sve većim brojem stanovnika sirotinjskih četvrti, neodgovarajućom i preopterećenom infrastrukturom i uslugama (kao što su sustavi za skupljanje otpada, snabdijevanje vodom i kanalizacijom, ceste i transport), pogoršanjem onečišćenja zraka i neplaniranim širenjem gradova.
Utjecaj COVID-19 bit će najrazorniji u siromašnim i gusto naseljenim urbanim područjima, posebno za milijardu ljudi koji žive u neformalnim naseljima i sirotinjskim četvrtima diljem svijeta, gdje prenaseljenost također otežava pridržavanje preporučenih mjera kao što su socijalno distanciranje i samoizolacija.
Agencija UN-a za hranu, FAO, upozorila je da bi glad i smrtnost mogli značajno porasti u urbanim područjima, bez mjera koje bi osigurale da siromašni i ugroženi stanovnici imaju pristup hrani.